Osnovna građa računala
Tijekom razvoja ljudskog društva nastali su različiti načini zapisivanja. Tako je danas u uporabi više različitih pisama. Svaki od tih načina teži što jednostavnijoj uporabi i što jasnijem tumačenju. Za potrebe razmjene informacija između čovjeka i stroja, te strojeva međusobno, stvorene su norme tzv. kodiranje.
Kako bi se prenosile informacije, potrebno je uvesti jedinicu informacije. Najmanja jedinica informacije je bit, veće jedinice su bajt, kilobajt, megabajt itd.
Pri spominjanju elektroničkih računala često se rabi pojmovi računalne obrade, sklopovlja (engl. hardware) i programa (engl. software).
Mozak svakog računala je njegova središnja jedinica za obradu (procesor).
Podaci i programi koji se neposredno izvode smješteni su u radnoj memoriji računal, koju, s obzirom na postojanost podataka, možemo podijeluti u dvije glavne skupine, RAM i ROM.
Za povezivanje računala s okolinom služe nam ulazno-izlazni sklopovi. Za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja služe nam sabirnice.
Računala se mogu podijeliti s obzirom na različita svojstva: glede snage ili moći računanja, glede prenosivosti, glede veličine, i dr.
Kako bi se prenosile informacije, potrebno je uvesti jedinicu informacije. Najmanja jedinica informacije je bit, veće jedinice su bajt, kilobajt, megabajt itd.
Pri spominjanju elektroničkih računala često se rabi pojmovi računalne obrade, sklopovlja (engl. hardware) i programa (engl. software).
Mozak svakog računala je njegova središnja jedinica za obradu (procesor).
Podaci i programi koji se neposredno izvode smješteni su u radnoj memoriji računal, koju, s obzirom na postojanost podataka, možemo podijeluti u dvije glavne skupine, RAM i ROM.
Za povezivanje računala s okolinom služe nam ulazno-izlazni sklopovi. Za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja služe nam sabirnice.
Računala se mogu podijeliti s obzirom na različita svojstva: glede snage ili moći računanja, glede prenosivosti, glede veličine, i dr.
